Guarino Veronese [guari:'no verone:'se] (Guarino de’ Guarini, Guarino da Verona, latinski Guarinus Veronensis), talijanski humanist (Verona, oko 1374 – Ferrara, 14. XII. 1460). Studirao je latinski jezik u školi Giovannija di Conversina u Padovi i grčki jezik u Carigradu kao učenik Manuela Demetrija Hrisolore (1403–08), a 1408. vratio se u Italiju s više od pedeset vrijednih grčkih rukopisa. Predavao je grčki i latinski jezik u Firenci, Veneciji, Veroni i Ferrari, kamo je došao 1429. i ondje djelovao do smrti, od 1436. kao profesor retorike na Sveučilištu u Ferrari i kao prevoditelj grčkih i rimskih svećenika na crkvenom koncilu u Ferrari (1438–45). Bio je jedan od najistaknutijih pedagoga renesanse. Guarino je pripremio za tisak radove mnogobrojnih antičkih autora, pa je s grčkoga i latinskoga preveo Strabonova i Plutarhova djela. Njegova pisma napisana od 1405. do 1460. imaju veliku književnu i kulturnopovijesnu vrijednost (oko 900 pisama).